DANSKA I ŠVEDSKA 2024

Prije nešto više od dva mjeseca kaže meni Luiđa: “Baš bih negdje otputovala ovo ljeto. Treba mi nekoliko dana da se odmorim.”
Ah, baš je našla pravu osobu kojoj će to reći. Meni se samo jednom treba reći da se ide na putovanje i torba je već spremna. Na godišnjem odmoru smo do 21.8. Sljedećih nekoliko sati provele smo na računalu istražujući povoljne karte na Ryanair-u. Pretražujemo odgovarajuće datume, cijene i destinacije te zapisujemo na papir.

“Što kažeš na Maltu, Bugarsku, Dansku, London…? – upitala sam je.” Njoj je bilo svejedno, jer nije bila ni u jednoj od tih država, ali ni ja se nisam mogla odlučiti… pa smo zatvorile oči i i olovkom nasumično odabrale destinaciju s papira. Odluka je pala na Kopenhagen, glavni i najveći grad Danske.

“Može!” rekla je, a ja sam se nasmijala. Tako smo se odlučile na ovu avanturu od 15.-20.8.2024.! Povratne avionske karte s ručnom prtljagom (88,78€ po osobi) stigle su na e-mail i aplikaciju u roku minute. 🤷‍♀️😂

Imamo karte, ali nemamo smještaj. Sad je bilo potrebno i to istražiti. S obzirom da smo već saznale koliko je Danska skupa zemlja, početno oduševljenje malo je splasnulo, ali naš avanturistički duh ipak je prevladao. Kako bismo smanjile troškove, istražile smo dosta preporuka za hostele, no opcija dijeljenja sobe s nepoznatim ljudima nije nam se svidjela. Na kraju smo pronašle smještaj za svih pet dana (201,35 € po osobi) u mjestu Hundige, oko 19 km od Glavnog kolodvora u Kopenhagenu i 25 km od zračne luke Kopenhagen. Barneys Rooms nudi sobe s besplatnim WiFi-jem i zajedničkom kupaonicom s tušem, kuhinjom i hladnjakom. Započele smo istraživati i planirati gdje ćemo i što vidjeti, kako funkcionira javni prijevoz i slično.

Pretraživajući “more” stranica na internetu i informacija po raznim putničkim grupama na Facebooku, sastavila sam kartu nekih znamenitosti koje bi nam mogle biti interesantne za posjetiti.

Dva dana prije polaska pažljivo smo istražile i online kupile Discovery Copenhagen City Card, spremne za istraživanje grada. Riječ je o službenoj gradskoj karti za Kopenhagen, koja od 1984. godine nudi velike pogodnosti i uštede za posjetitelje glavnog grada Danske. Kartica omogućuje ulaz u više od 80 atrakcija te neograničeno korištenje javnog prijevoza, uključujući putovanje do i od zračne luke, što je nama savršeno odgovaralo.

Karticu smo platile 161€ po osobi, čime smo se osigurale da tijekom našeg putovanja ne moramo brinuti o plaćanju prijevoza, ulaznica za muzeje, dvorce i slične atrakcije. Kartica funkcionira putem aplikacije na mobilnom uređaju, a važno je ne aktivirati je prije dolaska u Kopenhagen, jer valjanost počinje teći od trenutka aktivacije. Mi smo odabrale opciju u trajanju od 120 sati (5 dana), koliko je trajao i naš boravak.

Ovo se pokazalo kao pun pogodak! Vrhunski osmišljen projekt koji toplo preporučujemo svima!

Na aplikaciji je također moguće pretražiti njihovu kartu s atrakcijama koje su uključene u cijenu ove kartice, a klikom na svaku od atrakcija aplikacija se preusmjerava na google kartu i označava rute javnog prijevoza (potrebno označiti) kako doći do te lokacije. Savršeno za putnike koji su prvi put u Kopenhagenu pa ne trebaju trošiti vrijeme na planiranje ruta.

---

VEŽITE SE, POLIJEĆEMO! – četvrtak, 15.8.

I došao je taj dugo očekivani dan, 15. kolovoza. Već u 7 sati ujutro bile smo na zadarskom aerodromu, spremne za polazak. Tada još nismo znale da su se sa mnom ukrcale još dvije nepozvane gošće, gospođice Tromboza i Embolija. Iako je planirano da avion poleti u 9:40, došlo je do kašnjenja, pa smo sretno uzletjele u 10:15. U Kopenhagen smo sletjele u 12:35, nakon čega smo se uputile prema izlazu.

Prije nego što smo napustile aerodrom, primijetile smo metro. Kratko smo zastale da se orijentiramo i uputile se na našu prvu vožnju. Iako se često može čuti da su Skandinavci hladni, moram reći da to nije istina. Osim što gotovo svi govore engleski, ugodni su za razgovor, vrlo susretljivi kada imate neko pitanje ili trebate pomoć. Osim ljubaznosti i jednostavnosti danskog načina života, Kopenhagen odiše jedinstvenim osjećajem hyggea – skandinavskog koncepta udobnosti i uživanja u trenutku. Bilo da uživate u šetnji, ispijate kavu u nekom od toplih kafića ili jednostavno promatrate grad, osjetit ćete kako hygge prožima svaki kutak. Hygge nije samo u stvarima, već u osjećaju – u toplini, miru i opuštanju koji su ovdje svakodnevica.
Javni prijevoz u Kopenhagenu nas je, blago rečeno, oduševio. Izuzetno je organiziran, posebno kada su u pitanju presjedanja. Sve funkcionira tako glatko i čak je pomalo zabavno.

Što se tiče prometnih sustava, evo kratkog pregleda:

M (Metro) – Oznaka “M” simbolizira metro, modernu i automatiziranu podzemnu željeznicu bez vozača, koja povezuje središte grada s okolnim područjima.
S (S-tog) – Šesterokutni znak s oznakom “S” označava prigradske vlakove (S-tog), koji povezuju Kopenhagen s predgrađima. “Tog” na danskom znači vlak.
Vlak (Međugradski vlak) – Ovi vlakovi putuju između većih gradova širom Danske, idealni za dulja putovanja izvan Kopenhagena.
Autobus – Žuti znak s autobusom označava autobusni prijevoz, koji nadopunjuje metro i vlakove te pokriva grad i širu regiju.
L (Lokalni vlak) – Plavi znak s oznakom “L” predstavlja lokalne vlakove (L-tog), koji voze na kraćim rutama, često izvan glavnih gradskih zona.

Ovi različiti sustavi savršeno funkcioniraju zajedno, omogućujući jednostavno i učinkovito kretanje po gradu i šire. Također, želite li obići grad brodom, nema potrebe za skupim turističkim kartama (ops, nismo znale!). Umjesto toga, možete iskoristiti brodove iz sustava javnog prijevoza i po povoljnim cijenama razgledati sve što poželite.

Odmah smo se uputile prema smještaju kako bismo ostavile torbe i prijavile se na vrijeme u sobu. Iako smo tri puta presjedale (metro, s-vlak i autobus), nismo to ni osjetile. Sve je bilo nevjerojatno jednostavno i glatko, uz minimalna čekanja od 1 do 3 minute.

Tijekom planiranja putovanja, preuzele smo aplikaciju Rejseplanen, koja korisnicima olakšava pristup voznim redovima i informacijama o javnom prijevozu u Danskoj. Aplikacija pruža sve – od informacija o prometu i planiranju putovanja do cijena i voznih redova. Radila je besprijekorno, dok nas je Google karta precizno vodila od točke A do točke B, doslovno u metar.

Još jedna stvar koja nas je oduševila je činjenica da, čak i ako zakasnite na presjedanje, ne morate brinuti – aplikacija odmah nudi alternativne rute, pa možete nastaviti svoje putovanje bez ikakvih problema.

Koristile smo obje aplikacije ovisno o planu. Kad smo išle na neku atrakciju, koristile smo kartu iz aplikacije Discovery, a za samostalno istraživanje grada koristile smo Rejseplanen. Obje su bile izuzetno organizirane i točne, što je, uz uključenu lokaciju na mobitelu, dodatno olakšalo navigaciju kroz grad.

Nakon kratkog odmora, dogovorile smo se da odemo u centar do naše katoličke crkve Presvetog Srca Isusova u kojoj djeluju franjevci konventualci. Unatoč mojoj višednevnoj boli u listu desne noge, uspjele smo pronaći crkvu i sudjelovati na svetoj misi. Tijekom molitve, iznenadile smo se kad smo čule da netko izgovara molitvu “Oče naš” na hrvatskom jeziku. Po završetku mise, upoznale smo se s mladim bračnim parom iz Zagreba, koji je sa svojih troje djece također bio na misi. Došli su u Kopenhagen privatno-poslovno – suprug, IT stručnjak, surađuje s Dancima i tu je zbog posla, dok su mu se supruga i djeca pridružili na putovanju. Kratko smo porazgovarali i svi zajedno se zaputili u trgovinu Lidl kupiti hranu.

Dominantna religija u Danskoj je kršćanstvo, pri čemu se oko 85% stanovništva izjašnjava kao pripadnici Folkekirkena (“Narodna crkva”), Danske nacionalne luteranske crkve. Iako crkvene službe nisu posebno dobro posjećene, mnogi Danci i dalje plaćaju crkveni porez, što ukazuje na povezanost s tradicijom i crkvenom institucijom.

Godine 960., Harald I. Modrozubi, drugi kralj Danske, kršten je kao katolik, čime je Danska postala katolička zemlja sve do 16. stoljeća. Tijekom 1500-ih, reformator Martin Luther pridobio je mnoge sljedbenike, a luteranski protestantizam postao je službena religija kada je Christian III. 1534. godine stupio na prijestolje. Danas je oko 90% stanovništva protestantske vjere.

Danske društvene institucije i mentalitet u velikoj su mjeri oblikovani kršćanstvom, više nego u mnogim drugim zemljama. Iako se u praksi kršćanstvo najviše očituje u obredima povezanima s rođenjem i smrću, dansko društvo je uglavnom sekularizirano, kao i većina nordijskih zemalja, osobito Švedska. Religija u Danskoj igra manju, često neizravnu ulogu u javnom životu.

Imale smo priliku vidjeti i jednu od luteranskih crkvi, ispred koje smo zatekle grupu ljudi kako neki spavaju vani, neki igraju karte, svađaju se, prijete jedni drugima i piju pivo. Taj prizor nas je šokirao jer na tako nešto nismo naviknute pa smo se pristojno udaljile što je brže moguće. Nismo sigurne je li to čest i uobičajen prizor, ali nije na nas ostavio ugodan dojam.
Volim istraživati i doživjeti nešto novo i drugačije. No, ovakve me situacije vraćaju na moje “osnovne postavke”, gdje s lakoćom mogu reći – ne, hvala. Zahvalna sam na tome tko sam, oblikovana svojim geografskim i kulturnim korijenima, jer me upravo oni čine svjesnom što mi odgovara, a što ne. Bogu hvala što imam priliku vidjeti i izabrati.

Nakon kupovine, Luiđa i ja smo se uputile natrag prema smještaju na studentsku večeru u sobi. 😂🍴

Nakon večere i prijeđenih gotovo 8 kilometara, umor nas je potpuno svladao, pa smo brzo rekle jedna drugoj “pa-pa” i zaspale na noću ugodnih 10°C.

---

DANAS IDEMO NA “SJEVERČIĆ” – petak, 16.8.

Kiša pada. Nakon doručka i ispijene kave, dogovorile smo se da danas krenemo prema “sjeverčiću”. Interno smo podijelile kartu Danske na tri interesna dijela: centar, sjeverčić (prema dvorcu Kronborg) i sjever (lijevi dio Danske, prema Ujedinjenom Kraljevstvu). Novčanik, mobitel, tablete, power bank, voda i kišobran bili su naši neizostavni suputnici. Power bank se pokazala kao jedna od ključnih stvari na ovom putovanju. Naime, ulaznice i prijevoz nalaze se na aplikaciji, što znači da ni u kojem slučaju ne smijete ostati bez baterije na mobitelu. Kontrole u metrou i vlakovima su česte, a kazne za putovanje bez važeće karte su previsoke.

Zbog moje nepopustljive boli u nozi, naše putovanje bilo je malo otežano, pa smo morale usporiti tempo i planirati kraće rute za pješačenje, a maksimalno iskoristiti javni prijavoz. Uputile smo se prema centru Kopenhagena, a odande prvo prema 60km udaljenom vrhu “sjeverčića”, s planom da obiđemo još neke destinacije putem natrag do smještaja.

Prvo smo posjetile Munkeruphus – nekadašnju seosku kuću smještenu na imanju u blizini obale Øresunda, između Dronningmøllea i Gillelejea. To je rijedak primjer utjecaja američke umjetnosti i obrtništva na dansku arhitekturu. Danas zgrada služi kao izložbeni prostor, kafić i mala trgovina s poklonima i knjigama kojima upravlja Zaklada Munkeruphus.

Godine 1958. kuću je kupio umjetnik i dizajner Gunnar Aagaard Andersen sa suprugom. Andersen je od 1946. do 1951. živio u Francuskoj, gdje je suosnovao Groupe Espace, suradnju između umjetnika i arhitekata koji su se bavili prostornom umjetnošću. Munkeruphus je postao središte aktivne umjetničke zajednice s mnogim posjetiteljima iz inozemstva.

Godine 1986. kuću je kupila Capital Region Authority, a kasnije je uvrštena na popis kulturne baštine Danske. Kuća je nekoliko godina bila prazna, ali je u jesen 1988. predata zakladi s ciljem transformiranja u izložbeni prostor za promjenjive izložbe. Renovirana je uz podršku privatnih donatora, a prva izložba otvorena je 1989. godine.

Vrt Munkeruphusa prostire se na 5 hektara, s vijugavim stazama, starim drvećem, otvorenim travnjacima i prekrasnim pogledima kroz doline i padine prema plaži. Pogled s plaže otkriva brda Kullena u Švedskoj, svjetionik u Nakkehovedu i Hornbæku.

Munkeruphus je prava arhitektonska dragocjenost. Izgrađen je u kolonijalnom stilu s drvenim oblogama i visokim šindrenim krovom. Proporcije i boje pažljivo su odabrane, uzimajući u obzir i detalje i cjelokupni izgled zgrade.

Tu je i mala trgovina, šarmantni kafić s pogledom na more te veliki vrt s kipovima i prostorom za vanjsku blagovaonicu. Tijekom ljeta održavaju se događaji, vođene ture i radionice.

Za vrijeme našeg posjeta bila je otvorena izložba “SUPERORGANIZAM – sporedna priča”, koja kroz umjetnost, poeziju i povijesne prikaze pruža sveobuhvatan pogled na naš suživot s pčelama, kao i na sam život tih fascinantnih stvorenja. Jedan od posebnih elemenata izložbe bila je i prostorija za terapiju pčelama, u kojoj su posjetitelji mogli boraviti slušajući umirujuće zujanje tisuća živih pčela. U središnjoj prostoriji Munkeruphusa, sa svojim visokim stropom, stolar Teis Dich Abrahamsen, u suradnji s arhitektom Poulom Ingemannom, izgradio je impozantni stol za biblioteku pčela. Taj stol prikazivao je modele povijesnih košnica iz cijelog svijeta, koje je izradio španjolski umjetnik Andrea Garcia Portolés.

Na početku izložbe, bilo je napisano sljedeće:

“Ljudi su promatrali i divili se životu i ponašanju pčela od najranijih vremena. Gradili smo njihove košnice i sakupljali njihov slatki, zlatni med. Proučavali smo odnose između pčela i cvijeća, njihovu raznolikost i ključnu ulogu kao oprašivača. Naučili smo da pčele ne samo da stvaraju boje prirode, već i čine ključne doprinose gotovo svemu što jedemo.

Pčelari diljem svijeta razmjenjuju iskustva, prelazeći granice i kulture, dok se istraživanja o pčelama i njihovim zajednicama neprestano provode. Objavljen je bogat niz knjiga koje istražuju domišljato ponašanje i misaone procese pčela. Njihove interakcije, bilo u kolektivnom svijetu medonosnih pčela ili u anarhičnom svijetu bumbara i osa, neprestano nas tjeraju da se zapitamo kakav je svijet iz perspektive pčele.

Danas postoji 20.000 opisanih vrsta pčela, no samo nekolicina proizvodi med. U Danskoj znamo za 33 roda pčela, podijeljenih na 296 vrsta. Razlikujemo medonosne pčele od divljih vrsta, koje su uglavnom samotnjaci. Iako znamo mnogo o pčelama, one i dalje ostaju enigmatične i nastavljaju nas iznenađivati. Nikad ne možete biti sigurni s pčelama, kao što bi rekao Winnie the Pooh.

Ali, brinemo li se dovoljno o pčelama? Ili smo našom monokulturnom poljoprivredom možda previše iscrpili tlo, stvarajući potencijalnu katastrofu koja će imati fatalne posljedice i za pčele i za nas? Zabrinjavajuće vijesti o mogućem izumiranju pčela i uništavanju njihove biosfere stalno dolaze, upozoravajući nas što bi to moglo značiti za budućnost planeta. Zajednice pčela, koje smo toliko pažljivo uzgajali, mogle bi iznenada nestati, suočene s invazivnim vrstama koje ih ugrožavaju. No, s druge strane, često nas upozoravaju da medonosna pčela, koju toliko volimo i uzgajamo, ugrožava bioraznolikost. Kakve su prednosti i nedostaci ove rasprave?

Ovo su pitanja na koja ova izložba ne nudi konačne odgovore. Ona proizlazi iz radosti i čuđenja nad postojanjem pčela i nastoji umjetnički prikazati njihov svijet. Međutim, promjena u ponašanju pčela posljednjih godina odražava promjene na planetu, a znanstvenici vide pčele kao leteće sonde koje vraćaju tmurne izvještaje o budućnosti. To sugerira da imamo još puno toga za naučiti od ovog malog krilatog stvorenja.

Superorganizam: Zbirka organizama iste vrste koji surađuju kako bi postigli zajedničke ciljeve za korist cijele zajednice. Pojam se često koristi za opisivanje socijalnih jedinica životinja istog genetskog porijekla, u kojima su pojedinačne funkcije (npr. razmnožavanje, obrana, sakupljanje hrane) visoko specijalizirane, a jedinke ne mogu preživjeti samostalno kroz dulje vremensko razdoblje. Pčele i mravi su najpoznatiji primjeri.”

Nakon posjete Munkeruphusu, zaputile smo se prema 20km udaljenom Øresundsakvarietu – akvariju koji je dio Odsjeka za biologiju Sveučilišta u Kopenhagenu i pedagoški centar znanja unutar morskog okoliša s iskustvima i inspiracijom za sve.

Akvarij Øresund specijaliziran je za prikazivanje fascinantne i šarene flore i faune u lokalnim vodama Øresunda i Kattegata. Zbog specifičnih struja i uvjeta saliniteta u Øresundu, koji stvaraju uvjete slične fjordovima na površini i autentičan morski život na dnu, moguće je vidjeti većinu riba i drugih morskih životinja koje žive u danskim vodama upravo u Akvariju Øresund.

Øresund Aquarium opremljen je s tri različite vrste akvarija, naime biotopskim akvarijima, tematskim akvarijima i bazenom za odrasle te vrlo popularnim dječjim akvarijem za veslanje.

Osnovni akvariji na izložbi su biotopski akvariji, koji predstavljaju rekonstrukcije 15 različitih morskih staništa ili biotopa u područjima Øresunda (Sund) i Kattegata, tako da se u ovom nizu akvarija krećete od pješčanog morskog dna vrlo plitkih voda (15 cm), preko dna s jeguljinom travom i stjenovitim morskim dnom, do muljevitih morskih dna na dubini od 35 metara, a zatim ponovno preko morskih litica i olupina brodova do dijela koji predstavlja marinu Helsingør/Elsinore (Nordhavnen) na dubini od 4 metra.

Osim toga, postoje i brojni tematski akvariji, tj. manji akvariji u kojima žive morski organizmi koji se često zanemaruju u većim akvarijima ili čije su ponašanje posebno zanimljivo. Ovdje se redovito mijenjaju izložbe kako bi se istaknuli zanimljivi aspekti životnog ciklusa pojedinih morskih životinja. Zid s tematskim akvarijima moderniziran je u proljeće 2000. godine, a sada ima dvostruko više akvarija, uključujući i novokonstruirani akvarij s meduzama.

I posljednje, ali ne manje važno, postoji veliki dodirni akvarij za djecu kod ulaza, prilagođen za tri različite visine djece (i odraslih!). Ovdje možete dodirnuti neka od morskih stvorenja koja ste vidjeli u drugim akvarijima, poput morskih zvijezda, ježinaca, rakova, raznih riba itd. Pored ulaza u izložbu nalazi se i kombinirani dodirni/biotopski akvarij za odrasle (koji prikazuje hladne grebene Kattegata). Ovdje odrasli imaju priliku dodirnuti nosove raža i neobičnu kožu malih mačjih pasa.

Nakon posjeta akvariju, zaputile smo se u Danski tehnički muzej koji je bio udaljen 5 km, no ubrzo smo naišle na prvi problem na koji nismo računale i za koji još nismo znale. Naime, zanimljivo je da većina atrakcija u Danskoj radi samo do 17 sati, a tek poneke do 19 sati. Zbog toga je važno dobro isplanirati jutarnji polazak i rutu obilaska zanimljivosti (radno vrijeme je prikazano i može se provjeriti putem aplikacije Discovery kartice). Kada smo stigle, bilo je točno 17 sati, a mladi gospodin na vratima ljubazno nam je rekao da ćemo se morati vratiti sutra jer nas više ne može pustiti unutra.

Provjerile smo ima li još nešto otvoreno, ali nažalost nismo našle ništa, pa smo se odlučile vratiti prema Kopenhagenu.

Kaktus tornjevi (Kaktus Towers) su moderni stambeni neboderi smješteni u četvrti Vesterbro u Kopenhagenu. Nazvani su po svom jedinstvenom, uvijenom obliku koji podsjeća na kaktus. Tornjevi se uzdižu 80 metara u visinu i predstavljaju upečatljiv primjer suvremene arhitekture. Dizajnirani su kako bi osigurali optimalnu funkcionalnost i estetiku, s jedinstvenim zakrivljenim katovima koji svakom stanu pružaju drugačiji pogled na grad i luku.

Osim što nude male stanove namijenjene mladima, Kaktus tornjevi su usmjereni na poticanje zajedništva i socijalne interakcije među stanarima. Zbog toga su opremljeni raznim zajedničkim prostorima kao što su vanjske kuhinje, prostori za roštiljanje, co-working sobe, praonice i prostorije za zabave. Dizajnirani su da zadovolje potrebe modernog, urbanog načina života, gdje stanari ne samo da imaju udoban životni prostor, već i priliku za druženje i suradnju s ostalima unutar zgrade.

Kaktus tornjevi su također primjer ekonomične gradnje, s naglaskom na efikasnost u rasporedu prostora i korištenju materijala, dok pritom zadržavaju upečatljiv vizualni identitet.

Iako se ne čini da smo obišle puno toga, već smo bile prilično umorne od cjelodnevnog puta i jedva smo čekale nešto pojesti. Nije to nešto što bismo preporučile za 19,50€ po osobi, ali bile smo prilično gladne i sjele smo na prvo mjesto gdje smo vidjele da ima hrane. Hrana je imala malo specifičan okus, nama stran, vjerojatno neki začin, ali nismo uspjele otkriti koji. Ja sam svoje ipak pojela, dok Luiđa nije mogla.🤢 P.S. Kruh je bio odličan! 😅

Nakon večere, krenule smo prema smještaju. Sjetila sam se da bih mogla pogledati svoj nalaz krvi koji sam radila dan prije puta, jer sam bila kod doktorice zbog boli u nozi. Iako nije imala ništa protiv odlaska na put koji sam spomenula, kad sam otvorila nalaz preko e-Građani, imala sam što vidjeti – rezultati nisu bili dobri. Ovo nije putopis o tome pa neću ulaziti u detalje, ali zabrinutost je bila tolika da sam već razmišljala o kupnji avionske karte kako bih se ranije vratila kući. Na kraju sam odlučila trenutno odustati od tog plana, ali sam odlučila da sutradan neću ići u obilazak, već ću ostati u sobi, ležati i odmoriti se. Dovoljno je reći i da sam ispisala povijest bolesti, prevela na engleski i poslala Luiđi da ima spremno pokazati bude li potrebe. Dogovorile smo se da će se ona sama vratiti na “sjeverčić” i obići znamenitosti koje nismo stigle posjetiti tog dana. U toj “lijepoj” atmosferi smo zaspale.

---

DRUGI DAN “SJEVERČIĆA” – subota, 17.8.

Luiđa se ustala ranije i ovog dana obišla Dvorac Frederiksborg i vrt na jezeru Esrum, Danski tehnički muzej i Dvorac Kronborg.

Dvorac Frederiksborg lijepo je smješten na tri mala otočića u Castle Lake u Hillerødu. Dvorac Frederiksborg sagradio je Christian IV u prvim desetljećima 17. stoljeća i najveća je renesansna građevina u Nordiji. Izgradnja je trebala istaknuti i ojačati položaj Christiana IV kao moćnog europskog monarha. Zbog toga je dvorac bogato ukrašen simboličkim i dekorativnim elementima poput impresivne Neptunove fontane i mramorne galerije Kraljevskog krila.

Od 1878. u dvorcu Frederiksborg nalazi se Nacionalni povijesni muzej koji govori o 500 godina danske povijesti kroz zbirku portreta, povijesnih slika, namještaja i umjetničke industrije. Muzej je osnovao Carlsbergov osnivač, pivar JC Jacobsen, i od tada je neovisni odjel Zaklade Carlsberg.

Crkva dvorca Frederiksborg jedinstven je prostor sa svojim originalnim ukrasom iz vremena Kristijana IV., ali crkva također sadrži nekoliko povijesnih blaga. Dok su veliki dijelovi unutrašnjosti dvorca uništeni u požaru 1859. godine, crkva je ostala gotovo neoštećena.

Dvorac Frederiksborg dovršen je stvaranjem vrtova oko velikog kompleksa zgrada. Christian IV imao je vlastiti vrt, ali je 1720. J. Krieger zamoljen da napravi novi dvorski vrt. Dvorac za uživanje Sparepenge je srušen i izgrađen je prekrasan barokni vrt, koji je tipično za to vrijeme morao biti simetrično strukturiran živicom od užadi.

Barokni vrt je propadao od kraja 18. stoljeća i obnovljen je tek 1990-ih. Na najnižim platoima u vrtu nalaze se kraljevski monogrami za Frederika 4., Frederika 5., Christiana 6. i Margrethe 2. koji su oblikovani u usko ošišanim živicama okruženim šimširom u obliku stošca. To su četiri monarha pod kojima je objekt postojao – od izgradnje vrta Frederika IV do obnove u vrijeme kraljice Margrethe.

Barokni vrt nije jedini vrt dvorca. Lijevo od baroknog vrta je romantični vrt inspiriran engleskim jezikom, gdje se nalazi i mali dvorac za uživanje Badstueslottet. Sa svojim malim jezerima i grmljem, romantični vrt stvoren je da prenese raspoloženja i pokaže ljepotu prirode. Nasuprot tome, barokni vrt svojim ravnim linijama i oštrim rubovima pokazuje ljepotu koja leži u čovjekovoj kontroli nad prirodom.

Danski tehnički muzej u Helsingøru, Sjeverni Zeland, sadrži iskustva za djecu i odrasle. U Danskom tehničkom muzeju možete doživjeti tehnologiju koja je promijenila naše živote u proteklih 150 godina. Ovdje se možete približiti Hammelvoggenu, najstarijem automobilu na svijetu koji još može voziti, doživjeti svemirsku kapsulu Sojuz koja je dovela danskog astronauta Andreasa Mogensena u svemir ili pomoći u rješavanju velikih i malih zadataka u muzejskom MAKERSPACE-u.

Izložbe prikazuju neke od najrevolucionarnijih danskih izuma iz 20. stoljeća – od Ellehammerovog aviona do LEGO kockica – i gledamo kako nova tehnologija može doprinijeti rješavanju nekih od velikih izazova s ​​kojima se danas suočavamo.

Planirano je da se Tehnički muzej Danske s vremenom preseli u Svanemølleværket u Nordhavnu u Kopenhagenu. Dok novi muzej ne bude spreman, muzej u Helsingøru je u potpunosti otvoren.

Kronborg je izgrađen krajem 16. stoljeća na strateškom mjestu uz Øresund kako bi Danska kontrolirala trgovinu i naplaćivala cestarinu za prolaz brodova. Utvrda, izvorno poznata kao Krogen, sagrađena je u 15. stoljeću po nalogu kralja Erika od Pomeranije. Kralj Frederik II modernizirao je tvrđavu i pretvorio je u veličanstveni renesansni dvorac, prekriven bijelim pješčenjakom, s bakrenim krovovima i zlatnim tornjevima. Kronborg je postao simbol moći i bogatstva Danske, a njegova raskoš nadahnula je Shakespearea da ga koristi kao mjesto radnje za “Hamleta”. Nakon požara 1629. i švedske okupacije 1658., dvorac je obnovljen, no postupno je izgubio ulogu kraljevske rezidencije.

Danas je dvorac Kronborg otvoren za javnost i dio je Nacionalnog muzeja Danske. Stoga je moguće istražiti stari renesansni dvorac, gdje su jasni tragovi stanovnika dvorca, poput starih uklesanih imena u zidovima i gdje se u Plesnoj dvorani brzo može naslutiti vrijeme procvata dvorca. Ovdje su kraljeve zabave bile toliko veličanstvene da je dvorac Kronborg bio poznat kao najluđi noćni klub u Europi.

Luiđa se vratila navečer puna dojmova. Večerale smo i dugo razgovarale, a zatim smo otišle na spavanje. Moja noga i dalje boli, malo manje dok tablete djeluju, ali to očito više nije rješenje. U glavi mi se vrte tisuće scenarija. Samo molim Boga, ako je njegova volja, da me vrati kući na hrvatsko tlo. Trenutno me ništa drugo na ovom svijetu ne zanima. Za sutra smo se dogovorile da ću ujutro odlučiti što dalje.

---

VRIJEME JE ZA CENTAR – nedjelja, 18.8.

Jutro je, 7:30 sati. Ugodnih je 9°C i vedro je. Noga boli, Luiđa me dvori (čitaj: progovara pjesnik iz mene). Skuhala je kavu, pripremila doručak. Dogovaramo se što ćemo. Odlučih da idem u obilazak ali u tempu koliko mogu. Bez strke, bez trčanja. Lagano. Iako bi bilo lijepo propješačiti centar, koristit ćemo maksimalno javni prijevoz.

Prvo smo se uputile prema čuvenom Tivoli-ju. Tivoli Gardens, otvoren 1843. godine, bio je projekt Georga Carstensena, koji je bio inspiriran parkovima i vrtovima iz inozemstva. Od samog početka, Tivoli je zadivio posjetitelje svojim elegantnim i egzotičnim vrtovima, uključujući i Hansa Christiana Andersena, koji je bio nadahnut za pisanje bajke “Slavuj”. Carstensen je uveo inovacije poput Počasne garde Tivolija, a nakon njegovog odlaska, Tivoli je nastavio rasti.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Tivoli je pretrpio veliku štetu zbog nacističke sabotaže, ali je ubrzo obnovljen. Među glavnim atrakcijama, Tivoli se može pohvaliti jednim od najstarijih drvenih tobogana na svijetu, izgrađenim 1914. godine. U 1950-ima, Walt Disney je nekoliko puta posjetio Tivoli i bio inspiriran njegovom atmosferom, što je utjecalo na stvaranje Disneylanda.

Tivoli je s vremenom prošao kroz mnoge promjene, uključujući otvaranje novih ulaza, obnavljanje zgrada poput Koncertne dvorane, te dodavanje atrakcija i sadržaja za mlađe posjetitelje, poput Friday Rock koncerata. Unatoč izazovima, Tivoli je zadržao svoju tradiciju i ostao jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Danskoj, pružajući zabavu za sve generacije.

Nakon što smo propješačile prvih nekoliko stotina metara, vidjele smo da se možemo provozati u vlakiću i uštedjeti si korake. Ta nas je ušteda koraka koštala 7€. Magneti/suveniri su dodatno doprinijeli smanjivanju brojki na računu pa smo za 3 magneta (akcija!) platile još 25€.

Gdje ćemo nakon Tivolija? Luiđa, naravno, mora vidjeti Malu sirenu. Okej, idemo tamo. Predaleko je za pješačenje, pa uzimamo Hop on-Hop off bus (mi smo ga nazvale “hip-hop”) da fino obiđemo centar Kopenhagena. Ali, ne! Neće to ići kako smo mi zamislile. Baš tog dana odvija se Ironman triatlon, a vozač nam s osmijehom objašnjava da stanice 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 neće biti dostupne. Mala sirena? Pogodi – na stanici 12! Sjajno, baš nas je krenulo! No, mi ne odustajemo – doći ćemo do nje nekako, nema predaje. 🙂

Kupujemo kartu za “hip-hop” bus za 27€ s popustom jer “neke” stanice ne rade i vozimo se tamo gdje je dostupno. Da odmah napišem, do Male sirene nismo stigle kopnenim putem, jer je zbog utrke bio zatvoren prilaz, ali smo zato vidjele mnoge druge znamenitosti, i to s kopna i mora (nismo izdržale pa smo kasnije još išle i boat tours). 🙂

Nisam sigurna je li to uobičajeno u Danskoj ili su simboli 🏳️‍🌈 zajednice postavljeni posvuda zbog “parade ponosa” koja se održala dan ranije, ali primijetila sam ih na mnogim mjestima – znamenitostima, u metrou, crkvama, trgovinama, na jumbo plakatima, posvuda. Iako poštujem da ljudi imaju pravo živjeti kako žele, ovako intenzivno isticanje u javnom prostoru ponekad mi se činilo prilično nametljivo.

Kopenhagen je lučki grad ispresijecan mnoštvom kanala, koji savršeno spaja tradicionalnu i modernu arhitekturu. Besprijekorno je uređen i ugodan za vožnju brodom ili šetnju. Posebno je čaroban osjećaj kada stignete u luku Nyhavn, kao da ste zakoračili u razglednicu. Crvene, žute, zelene i plave fasade zgrada duž obale reflektiraju se na mirnim vodama, stvarajući pravi kaleidoskop boja. Kao jedno od turističkih središta grada, Nyhavn vrvi životom i energijom, privlačeći posjetitelje iz cijelog svijeta.

Nakon što smo neke od lokacija obišle Hop-On Hop-Off busom, zaustavile smo se u Nyhavn-u i odlučile otići na krstarenje kanalima s vodičem. Nyhavn nudi dvije kompanije koje organiziraju krstarenja, a plovidba vas vodi pored znamenitosti poput Christiansborga, Børsena, Kraljevske opere i Male sirene, uz zanimljive priče vodiča o svakom mjestu.

Nismo tada znale, ali korisnici kartice Copenhagen Card imaju pravo na besplatnu vožnju, pod uvjetom da polazak bude s Ved Strandena. Ako se ukrcate u Nyhavnu, morat ćete platiti dodatnu naknadu. Klasična tura, koja datira još iz 1904. godine, dostupna je uz Copenhagen Card. Ova “Classic Tour” traje oko sat vremena, a polazak je s Ved Strandena, prolazeći pored nekih od najpoznatijih znamenitosti Kopenhagena. Tura se vodi uživo na danskom i engleskom jeziku, a ponekad i na trećem jeziku (njemačkom, talijanskom, francuskom ili španjolskom). Tijekom vožnje možete vidjeti znamenitosti poput Opere, Palače Amalienborg, Starog burzovnog trga, Christianhavna, Crkve Našeg Spasitelja, Baterije Sixtus, Crnog dijamanta, BLOX-a, Male sirene i mnoge druge. Zimi su brodovi natkriveni i grijani. Ulaznice za isti dan možete unaprijed rezervirati na blagajni Ved Strandena, a prilikom prodaje karata potrebno je skenirati Copenhagen Card. Ovo neznanje koštalo nas je 23,33 € po osobi, ali nema veze – sada znamo za drugi put! Krstarenje je bilo ugodno i uživali smo, tako da nam na kraju nije žao.

Nyhavn u Kopenhagenu danas je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta. Ova povijesna luka datira iz 1673. godine, a izvorno je nosila naziv “Den Nye Havn” (Nova luka). Izgrađena kao zamjena za staru luku, Nyhavn je dugo bila važna trgovačka luka u koju su pristajali brodovi iz cijelog svijeta. Zbog toga je postala poznata po živopisnom životu mornara, zabava i raznih lokalnih događanja.

Danas je ispunjen brojnim restoranima koji nude raznolike gastronomske specijalitete, od doručka do večere, uključujući tradicionalni smørrebrød i razna međunarodna jela. Kako nijedna od nas nije sklona isprobavanju novih okusa, nismo se odvažile kušati smørrebrød.

Išle smo na sigurno i naručile pizzu. Danas smo, izgleda, zamijenile uloge što se tiče nesviđanja hrane, jer je ovaj put meni pizza bila kao Luiđi s onim Kylling spydom. 🤢 A što ćeš… kad si gladan, začepiš nos i pojedeš, a pogotovo kad se sjetiš cijene – odjednom ti više ništa ne smeta! 🤣🤣🤣

Nakon večere vratile smo se u smještaj, planirale avanture za sutrašnji dan, a zatim se povukle na spavanje, spremne za nove izazove.

---

ŠTETA JE NE POSJETITI MALMÖ U ŠVEDSKOJ – ponedjeljak, 19.8.

Malmö se nalazi na samom jugu Švedske, u provinciji Skåne i s 272.000 stanovnika treći je po veličini grad u zemlji. Osnovan 1275. godine, nekada je bio drugi najveći grad u Danskoj, jer je jug Švedske tada pripadao Danskoj. Morski tjesnac Öresund dijeli Malmö od Kopenhagena.

Kao i ostatak južne Švedske, Malmö ima oceansku klimu. Iako je smješten na sjeveru, klima je blaga u usporedbi s drugim mjestima na sličnim geografskim širinama, zahvaljujući utjecaju Golfske struje. Malmö je danas multikulturalno središte, gdje se bogata povijest isprepliće s modernim načinom života i značajnom imigracijom, što gradu daje snažan međunarodni karakter.

Karte za Malmö također smo unaprijed kupile preko FlixBusa. Polazak je bio planiran u 9:50 (11:05), a prvotno smo planirale povratak u 19 sati. Ipak, odlučile smo se vratiti prema Kopenhagenu već u 14:10 (15:00).

Kad smo stigle u Malmö, prvo smo svratile kupiti nešto za pojesti. Na Centralnoj stanici pronašle smo prekrasna peciva s orasima – već dugo nisam jela nešto tako ukusno! Naravno, na kasi nas je dočekao mladić koji je pričao hrvatski (rodom iz Bosne). Uvijek je zanimljivo sresti naše ljude na tako udaljenim mjestima.

Što ćemo sad?! Primijetile smo brodove koji voze ture po kanalima i odlučile provjeriti cijene. Nakon kraćeg razmišljanja, odlučile smo se za vožnju kanalima uz vodiča. I ponovno iznenađenje – simpatična djevojka na kasi priča hrvatski! Rođena je Šveđanka, ali joj je tata Varaždinac i naučio ju je hrvatski. Dala nam je osnovne informacije, kupile smo karte i bile spremne za novu avanturu.

Nakon vožnje kanalima, otišle smo obići poznatu evangeličko-luteransku crkvu sv. Petra (S:t Petri kyrka) staru 700 godina. To je najstarija očuvana crkva u Malmöu, posvećena i posvećena u čast Petra i Pavla izgrađena između 1300. i 1380. godine. Također je najstarija zgrada od opeke koja je u potpunosti očuvana u gradu. Ima oblik trobrodne bazilike s glavnim brodom, dvije bočne lađe i katedralom s korom. Između glavnog broda i kora nalazi se poprečna lađa. Tijekom 1400-ih i 1500-ih godina dograđena su dodatna kapela. Kao građevinski materijal korištena je glina iz okolice, od koje je pravljena opeka u Malmöu. Crkva sv. Petra izgrađena je u stilu koji se naziva baltička opečna gotika. Stil se odlikuje visokim, nebeskim svodovima i prozorima sa šiljastim lukovima. Visina središnjeg broda iznosi 25 metara.

Svaka generacija ostavila je svoj trag. U Krämarskoj kapeli postoje znakovi kako je cijela crkva nekoć bila ukrašena slikama živih boja. U 19. stoljeću slike su otkinute sa zidova, osim u kapeli, i sve je bilo obojano u bijelo. Mnogi žale zbog gubitka kasnosrednjovjekovnih skulptura i slika koje su bile bačene. Nekoliko stvari koje nisu uništene ponovno su unesene unutra. Postoji oko 60 grobova u crkvi, kao i jedinstveni primjer orgulja iz kraja 1700-ih godina koje se nadopunjuju s korom iz 2019. godine.

Oltarna slika u crkvi Sv. Petra visoka je 15 metara i smatra se jednom od najviših drvenih oltarnih slika u sjevernoj Europi. Postavljena 1611. godine, izradio ju je njemački stolar Hendrik Könnicke uz pomoć nekoliko kipara. Financirana je od imućnih građana Malmöa, među kojima je i gradonačelnik David Patersen. Središnji dio oltarne slike ukrašava ulje na platnu koje je naslikao Peiter Hartman, najraniji poznati malmöški slikar.

Nakon što smo se vratile, pokušale smo pronaći Hop-On Hop-Off bus kako bismo napravile još jedan izlet, ali ni putem interneta nismo uspjele otkriti da li uopće vozi (čini se da ne radi). Spustile smo se do one simpatične djevojke kako bismo je pitale što još možemo vidjeti u Malmöu. Zanimalo nas je možemo li posjetiti toranj u blizini zbog panoramskog pogleda ili neku drugu znamenitost, ali nam je objasnila da je toranj privatno vlasništvo i nije dostupan za posjet. Dodala je kako zapravo nije sigurna što bi nam još mogla preporučiti, jer smo već obišle većinu glavnih atrakcija. Na kraju smo odlučile ranije krenuti natrag prema Kopenhagenu i iskoristiti popodne za dodatni obilazak grada.

Strøget, najpoznatija pješačka ulica u Kopenhagenu, nudi trgovine poznatih svjetskih brendova i danskih dućana poput Mads Nørgaard, te zabavne opcije poput LEGO i Disney trgovina. Za povoljniju kupovinu, posjetite kvartove Nørrebro i Vesterbro, gdje ćete pronaći second-hand dućane, trendovske kafiće i bistroe. Nørrebro je omiljen među kreativcima, dok Vesterbro nudi modernu atmosferu s ulicom Vesterbrogade i pivovarom Carlsberg za ljubitelje danskog piva.

Nama je prva stanica bila Mala sirena,  jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija Kopenhagena koja je inspirirana poznatom bajkom Hansa Christiana Andersena. Skulptura je postavljena 1913. godine na pristaništu Langelinie u Kopenhagenu, a dar je danskog pivara Carla Jacobsena gradu. Inspirirana je bajkom Hansa Christiana Andersena o sireni koja se odrekla svog života u moru kako bi bila s voljenim princom. Skulpturu je izradio kipar Edvard Eriksen, a za nju su poslužili kao modeli balerina Ellen Price (za glavu) i Eriksenova supruga Eline (za tijelo). Skulptura je nekoliko puta bila vandalizirana, ali je uvijek obnovljena kako bi nastavila pozdravljati putnike u kopenhaškoj luci.

Zatim smo se uputile prema Kongens Have-u i Ripley’s Believe It or Not! muzeju.

Kongens Have u Kopenhagenu najstariji je kraljevski vrt u Danskoj, uređen u renesansnom stilu u 17. stoljeću. Vrt je otvoren za javnost od 1770-ih i svake godine privlači oko tri milijuna posjetitelja. U njemu se nalaze povijesne aleje, cvjetni nasadi, skulpture te umjetničko igralište. Ljeti se održavaju brojna kulturna događanja, a posjetitelji mogu čuti priče starih stabala o povijesti vrta, uključujući legende o medvjedima i jednorogu.

Posjet Ripley’s Believe It or Not! muzeju u Kopenhagenu bio je zanimljiv i neočekivan. U kolekciji su prikazani neobični eksponati, poput dvoglavih krava i izraslih papaka na leđima janjeta, što je doista bilo jedinstveno za vidjeti. Iako je sve bilo prilično neobično, cijela postavka nudi uvid u razne bizarne fenomene iz cijelog svijeta.

Uz to, posjetile smo i Hans Christian Andersen Experience, koji donosi uvid u život i rad poznatog pisca bajki. Kroz interaktivne izložbe, prikazana su njegova najpoznatija djela poput “Male sirene”, zajedno s detaljima o njegovim putovanjima i inspiracijama. Cijelo iskustvo je bilo informativno, s naglaskom na njegovu baštinu koja je prepoznata globalno.

Večeru smo ovaj put imale u McDonald’s-u 🫣, a nakon nje uputile se natrag prema smještaju na druženje i zasluženi odmor 🙂

---

VRAĆAMO SE ŠIBENIČE TEBI! – utorak, 20.8.

Nakon što smo popile kavu i spakirale torbe, krenule smo još jednom prema centru. Naš Copenhagen Discovery Card vrijedio je do 14:15 sati, što je odgovaralo vremenu kada smo trebale biti na aerodromu. Jutro smo iskoristile za posjet Christianshavnu, gdje smo obišle Crkvu Našeg Spasitelja i poznati kvart Christianiju, poznatu i kao Freetown Christiania.

Crkva Našeg Spasitelja u Kopenhagenu poznata je po svom vijugavom tornju iz 1752. godine, na koji se penje više od 200.000 ljudi godišnje kako bi uživali u spektakularnom pogledu na grad s visine od 86 metara. Uspon od 400 stepenica, od kojih su posljednjih 150 vanjske, pruža jedan od najboljih panoramskih pogleda na Kopenhagen. Zbog uskih stepenica, pristup tornju može biti ograničen tijekom najprometnijih sati, pa se preporučuje unaprijed rezervirati posjet.

Crkva, posvećena 1696. godine, posjeduje šest velikih zvona i poznatu kariljonu koja svakodnevno svira melodije za četvrt Christianshavn. Uz to, crkva ima prekrasne barokne orgulje iz 1698. te oltar, a zanimljiva je i po simboličnim skulpturama 40 slonova koji predstavljaju apsolutnu monarhiju i Red slona, najviši danski orden.

Christiania je alternativna zajednica u srcu Kopenhagena, poznata po svom opuštenom i nekonvencionalnom načinu života. Nastala je 1970-ih godina, kada su skvoteri i hipiji okupirali napuštene vojarne i stvorili “slobodni grad” s vlastitim pravilima, neovisnim o danskoj vladi. Danas ima oko 850 stanovnika, a poznata je po svojim šarenim, osebujnim kućama i ekološkom aktivizmu. U Christianiji nema automobila, a jedan od glavnih simbola zajednice su bicikli s velikim kutijama koji se koriste za prijevoz robe i djece.

Najpoznatija je ulica Pusher, nekada središte otvorene prodaje kanabisa, no nakon incidenta 2016. godine kada je policajac ustrijeljen, situacija se promijenila, uz jači nadzor i podršku lokalnih stanovnika za uklanjanje trgovine drogom. Kanabis je i dalje prisutan, no kupnja i konzumacija su na vlastiti rizik.

Fotografiranje, nekad zabranjeno u ulici Pusher, sada je dopušteno, no posjetiteljima se savjetuje oprez i poštovanje privatnosti lokalnih stanovnika.

Nakon obilaska, zadnji put smo se uputile danskim fantastičnim prijevozom prema aerodromu i nakon 3 sata čekanja do ukrcaja sretno sletjele u Zadar u 19:45 sati.

Na kraju ovog putovanja kroz Dansku i Švedsku, ostaje mi osjećaj zahvalnosti za sva iskustva koja su, unatoč izazovima, bila neprocjenjiva. Gradovi, javni prijevoz i susretljivi ljudi ostavili su snažan dojam, dok su svakodnevne avanture samo učvrstile moju želju za povratkom. Ovo je bilo putovanje koje me podsjetilo koliko nas svijet može iznenaditi i inspirirati. Iako je ova avantura završila, znam da je samo početak budućih istraživanja i novih priča koje tek čekaju da budu ispričane.

---

Što mi se svidjelo (+):

• Discovery Copenhagen Card bila je idealna opcija za naše putovanje od 5 dana (120 sati) s uključenim javnim prijevozom na velikom teritoriju Danske i opcijom prijevoza iz i do zračne luke. Dodatna opcija uključenih ulaznica na 80 atrakcija je odlična. Svakako smo zadovoljne ovom karticom i izborom jer tijekom boravka uopće nismo trebale razmišljati o ulaznicama za atrakcije i kartama za prijevoz. Aplikacija za upravljanje karticom i sve informacije su zaista super organizirane i lagana je za upravljanje. Odlična ponuda!
• sve smo plaćale bankovnim karticama

Što mi se nije svidjelo (-):

• većina atrakcija radi do 17 ili max do 19 sati pa je potrebno pažljivo planirati rutu obilaska
• naknade banke za svaku transakciju na kartici

SLJEDEĆI PUT:

• putovanje avionom (dolazak na odredište za 2:20 min) ✅
• smještaj izvan Kopenhagena (može i isti) – jeftinije, a odlično povezano sa svim dijelovima Danske ✅
• putovanje ljeti (jer se duži dan i treba lagana ljetno-proljetna slojevita odjeća – I like that) ✅
• ranije krenuti u obilaske (jer većina toga radi do 17h) ✅
• iznajmiti bicikl ✅
• copenhagen city card – must have ✅
• posjetiti “sjever” Danske ✅

EDIT (20.9.2024.)

Danas je točno mjesec dana otkako smo se vratile kući, a ujedno i otkako sam završila u bolnici, pa ovaj putopis dolazi s malim zakašnjenjem… Iako je boravak bio obilježen boli, Kopenhagen je predivan grad i odlučile smo se vratiti jednog dana. Ovo je bila samo probna tura… 😉

Zdravlje je na putu oporavka, osjećam se pomalo bolje i optimističnije. Terapija će trajati još najmanje šest mjeseci, nakon čega ćemo na kontroli vidjeti kako dalje.
P.S. Slušajte svoje unutarnje osjećaje i intuiciju. Nitko ne poznaje vaše tijelo bolje od vas samih. 🫶🙏